Kako se proizvodi konjak?

Kada pomislite na najpoznatija jaka alkoholna pića, što vam prvo pada na pamet? Vjerojatno ćete pomisliti na votku, viski ili gin. Još jedno popularno piće koje se često spominje je konjak – ali jeste li znali da se zapravo ne klasificira kao jako alkoholno piće? Konjak se zapravo smatra vrstom rakije (brandy), iako se na prvi pogled lako može zamijeniti s jakim alkoholnim pićem. Tajna razlike između konjaka i ostalih leži u načinu na koji se proizvodi. U nastavku vam objašnjavamo kako nastaje konjak!

Sve počinje s grožđem

Konjak se ne klasificira kao jako alkoholno piće; umjesto toga, poznat je kao destilat (spirit). Mnogi koraci u proizvodnji vina također se primjenjuju i kod ove vrste rakije, što mu dodatno daje na posebnosti. No, da bi se rakija mogla nazvati konjakom, mora biti proizvedena od vrlo specifičnih sorti grožđa. Samo sljedeće sorte grožđa smiju se koristiti u proizvodnji pravog konjaka:

Ugni Blanc (Ungi Black)
Folignan
Blanc Ramé
Séléct
Montils
Sémillon

Grožđe se obrađuje i odležava na sličan način kao i u vinarskom procesu.

Proces odležavanja

Proizvodnja konjaka nije brza! Sljedeći korak kako bi grožđe postalo konjak je odležavanje. Obično se grožđe, odnosno dobivena rakija, odležava najmanje dvije godine u hrastovim bačvama. Za mnoga vina vrijedi pravilo – što dulje odležava, to je bolje. Ali vrijedi li isto i za konjak? Odgovor je zapravo – ne!

Nakon određene točke, dulje odležavanje može čak pogoršati konačni proizvod. Razlog za to je isparavanje – iako se događa sporo, dugotrajnim stajanjem u bačvi gubi se alkohol i voda, što može negativno utjecati na okus. Zato je dvogodišnje odležavanje postalo standard za konjak.

Miješanje

Kod uobičajene proizvodnje vina ili rakije, nakon odležavanja proces bi tu završio. No kod konjaka postoji još jedan dodatni korak – miješanje.

U ovoj fazi kombiniraju se različiti destilati (koji se razlikuju po starosti) kako bi se stvorila baza konjaka. Upravo ta kombinacija različito odležanih destilata daje konjaku njegovu složenu i prepoznatljivu aromatsku dubinu, kojom se razlikuje od ostalih vrsta rakije.